Povišeni kolesterol jedan je od važnih čimbenika rizika za bolesti srca i krvnih žila, a problem je u tome što godinama može ostati neprimijećen. Dobra je vijest da promjene u prehrani i životnim navikama mogu pomoći u njegovu snižavanju, dok pravodobno liječenje može znatno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija. Donosimo sve što trebate znati o kolesterolu, namirnicama koje biste trebali češće jesti, onima s kojima ne biste trebali pretjerivati i situacijama u kojima su potrebni lijekovi.
Mnogi ljudi povišeni kolesterol povezuju s prekomjernom tjelesnom težinom, masnom hranom i nezdravim načinom života. Iako ti čimbenici mogu imati važnu ulogu, stvarnost je nešto složenija. Povišene vrijednosti mogu imati i osobe koje su vitke, redovito vježbaju i uglavnom se zdravo hrane. U nekim je slučajevima presudna genetika, a u drugima kombinacija nasljednih predispozicija, prehrane, dobi i drugih zdravstvenih čimbenika.
Upravo zato nije dovoljno oslanjati se na to kako se osjećamo. Kolesterol se ne može pouzdano procijeniti prema izgledu, razini energije ili općem osjećaju zdravlja. Jedini način da se utvrde njegove vrijednosti jest laboratorijska analiza krvi.
Što je zapravo kolesterol i zašto nam je potreban?
Kolesterol je masna tvar koju organizam prirodno proizvodi, ponajprije u jetri. Potreban je za izgradnju staničnih membrana, proizvodnju određenih hormona i stvaranje vitamina D. Sudjeluje i u procesima povezanim s probavom masti.
Dakle, kolesterol sam po sebi nije neprijatelj zdravlja. Problem nastaje kada ga u krvi ima previše ili kada je poremećen odnos različitih vrsta masnoća.
Kolesterol se krvlju prenosi pomoću čestica koje se nazivaju lipoproteini. U svakodnevnom govoru najčešće se spominju LDL i HDL kolesterol, no važnu ulogu imaju i trigliceridi.
LDL kolesterol – zašto ga zovu lošim?
LDL kolesterol često se naziva lošim kolesterolom jer povišene vrijednosti pridonose nakupljanju kolesterola u stijenkama arterija. S vremenom se mogu razviti aterosklerotski plakovi koji sužavaju krvne žile i otežavaju protok krvi.
Ako se plak ošteti ili pukne, može nastati krvni ugrušak koji blokira protok krvi. Ovisno o tome gdje se to dogodi, posljedice mogu biti srčani ili moždani udar.
Rizik ne ovisi samo o jednoj izmjerenoj vrijednosti. Važni su i trajanje izloženosti povišenom LDL kolesterolu, krvni tlak, pušenje, šećerna bolest, dob, obiteljska anamneza i drugi čimbenici.
HDL kolesterol – je li više uvijek bolje?
HDL se često naziva dobrim kolesterolom jer sudjeluje u prijenosu kolesterola iz tkiva prema jetri, gdje se može dalje preraditi i ukloniti.
Ipak, visoka vrijednost HDL-a ne poništava rizik koji donosi povišeni LDL. Cilj nije samo povećati dobar kolesterol, nego cjelokupni lipidni profil i rizik za srčanožilne bolesti držati pod kontrolom.
Trigliceridi također su važni
Trigliceridi su druga vrsta masnoća u krvi. Organizam ih koristi za pohranu energije, no povišene vrijednosti, osobito u kombinaciji s visokim LDL-om ili niskim HDL-om, mogu biti povezane s većim srčanožilnim rizikom.
Na njih mogu utjecati prehrana bogata šećerima i rafiniranim ugljikohidratima, prekomjerna konzumacija alkohola, višak kilograma, tjelesna neaktivnost i određena zdravstvena stanja.
Zašto je povišeni kolesterol toliko opasan ako nema simptoma?
Jedan od najvećih problema s povišenim kolesterolom jest to što najčešće ne izaziva nikakve prepoznatljive simptome. Osoba može godinama imati nepovoljne vrijednosti, a da se pritom osjeća potpuno zdravo.
Za razliku od nekih akutnih bolesti, povišeni kolesterol obično ne uzrokuje bol, umor ili druge jasne znakove upozorenja. Ateroskleroza se može razvijati postupno, bez vidljivih simptoma, sve dok suženje krvne žile ne postane ozbiljno ili dok ne nastupi komplikacija.
Zato nije dobro čekati da se pojave tegobe. Redovite kontrole i procjena ukupnog srčanožilnog rizika omogućuju pravodobno djelovanje.
Tko bi posebno trebao kontrolirati kolesterol?
Kontrola je važna za odrasle osobe općenito, a posebno za one koji imaju jedan ili više čimbenika rizika.
Povišen kolesterol češće se javlja kod osoba koje:
- imaju članove obitelji s izrazito povišenim kolesterolom ili ranom pojavom srčanožilnih bolesti
- imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su tjelesno neaktivne
- puše
- imaju povišeni krvni tlak ili šećernu bolest
- imaju određene bolesti bubrega, štitnjače ili druga stanja koja mogu utjecati na metabolizam masnoća
- već su preboljele srčani ili moždani udar ili imaju dokazanu aterosklerotsku bolest.
Važno je znati da ni mlada dob ni normalna tjelesna težina ne isključuju mogućnost povišenog kolesterola. Nasljedna, odnosno obiteljska hiperkolesterolemija, može uzrokovati vrlo visoke vrijednosti LDL-a već od djetinjstva. Ako u obitelji postoji povijest izrazito visokog kolesterola ili ranih srčanih udara, to svakako treba spomenuti liječniku.
Kako provjeriti kolesterol i što znače nalazi?
Kolesterol se provjerava jednostavnom analizom krvi, koja se naziva lipidogram ili lipidni profil. Uobičajeno obuhvaća ukupni kolesterol, LDL kolesterol, HDL kolesterol i trigliceride.
Rezultate ne treba tumačiti izolirano. Primjerice, prihvatljiva vrijednost ukupnog kolesterola ne znači automatski da je LDL dovoljno nizak za osobu koja već ima srčanožilnu bolest ili druge značajne čimbenike rizika.
Ne postoji jedna ciljna vrijednost LDL-a koja je jednako prikladna za sve. Kod osoba s niskim rizikom ciljevi mogu biti manje strogi nego kod osoba koje su već preboljele srčani ili moždani udar ili imaju vrlo visok rizik.
Za procjenu su potrebni i podaci o dobi, krvnom tlaku, pušenju, šećernoj bolesti i ranijim bolestima. Liječnik će na temelju tih podataka odrediti koliko je snižavanje kolesterola važno i koji je cilj liječenja primjeren.
Za samo mjerenje nije uvijek nužno biti natašte, ali liječnik može preporučiti vađenje krvi natašte, ovisno o okolnostima i vrsti pretrage.
Može li se kolesterol sniziti promjenom prehrane?
Može. Prehrana ima važnu ulogu, posebno kada se smanji unos zasićenih i transmasnih kiselina, a poveća unos vlakana, povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica.
To ne znači da je potrebno izbaciti sve masnoće. Važno je razlikovati vrste masnoća i obratiti pozornost na cjelokupni način prehrane.
Namirnice koje je dobro češće birati
Zob i ječam
Sadrže beta-glukane, vrstu topljivih vlakana koja mogu pomoći u snižavanju LDL kolesterola. Zobena kaša za doručak jednostavan je način da ih uključite u prehranu.
Grah, leća i slanutak
Mahunarke su dobar izvor vlakana i biljnih bjelančevina. Mogu zamijeniti dio mesnih obroka i pomoći u stvaranju uravnoteženije prehrane.
Povrće i voće
Različite vrste povrća i voća osiguravaju vlakna i druge korisne hranjive tvari. Prednost dajte cjelovitim namirnicama umjesto sokovima s malo vlakana i dodanim šećerom.
Orašasti plodovi i sjemenke
Orasi, bademi, lješnjaci i sjemenke sadrže pretežno nezasićene masnoće. Budući da su energetski bogati, najbolje ih je jesti u umjerenim količinama, umjesto grickalica bogatih soli i zasićenim mastima.
Maslinovo ulje
Može biti dobar izbor umjesto maslaca, svinjske masti i drugih izvora većih količina zasićenih masnoća. Važno je pritom paziti na ukupnu količinu ulja i kalorijski unos.
Riba
Masna riba, poput sardina, skuše i lososa, sadrži omega-3 masne kiseline koje mogu pomoći u snižavanju triglicerida. To ne znači da omega-3 pripravci automatski zamjenjuju terapiju za LDL kolesterol.
Koje namirnice mogu povisiti LDL kolesterol?
Najviše pozornosti treba posvetiti unosu zasićenih masnoća. One se nalaze u većim količinama u masnom mesu, suhomesnatim proizvodima, maslacu, svinjskoj masti, vrhnju, nekim sirevima te proizvodima koji sadrže palmino ili kokosovo ulje.
To ne znači da se svaka od tih namirnica mora zauvijek izbaciti iz prehrane. Važniji su učestalost, količina i ukupni obrazac prehrane.
Dobro je ograničiti i industrijski proizvedene proizvode koji sadrže transmasne kiseline, kao i čestu konzumaciju pržene hrane, pekarskih proizvoda i slastica bogatih zasićenim mastima.
Kod povišenih triglicerida posebnu pozornost treba obratiti na zaslađena pića, velike količine slatkiša, rafinirane ugljikohidrate i alkohol.
Jedna od najkorisnijih promjena jest zamijeniti dio namirnica bogatih zasićenim mastima namirnicama s nezasićenim mastima, umjesto da se masnoće samo zamijene velikom količinom bijelog kruha, peciva ili slatkiša.
Koliko tjelovježba pomaže?
Redovita tjelesna aktivnost korisna je za zdravlje srca i krvnih žila, a može povoljno utjecati i na razinu triglicerida, HDL kolesterola, krvni tlak i tjelesnu težinu.
Za većinu odraslih osoba preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno, primjerice brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja, uz prilagodbu mogućnostima i zdravstvenom stanju.
Ne morate odmah početi intenzivno trenirati. Svakodnevna šetnja, korištenje stepenica umjesto dizala i prekidanje dugotrajnog sjedenja mogu biti dobri prvi koraci.
Ako imate kroničnu bolest ili dugo niste bili tjelesno aktivni, intenzitet vježbanja prilagodite uz savjet zdravstvenog stručnjaka.
Kada prehrana i tjelovježba nisu dovoljne?
Iako promjene životnih navika mogu značajno pomoći, one nisu uvijek dovoljne za postizanje željenih vrijednosti. Kod nekih ljudi genetski čimbenici imaju velik utjecaj na kolesterol, dok je kod drugih rizik toliko visok da je potrebno započeti liječenje lijekovima bez odgađanja.
Najčešće se primjenjuju statini, lijekovi koji smanjuju proizvodnju kolesterola u jetri i dokazano smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara kod odgovarajućih skupina pacijenata. Ako statin nije dovoljan ili se ne podnosi, liječnik može razmotriti druge lijekove ili kombinaciju terapija.
Odluka o liječenju ovisi o vrijednostima LDL-a, ukupnom srčanožilnom riziku, drugim bolestima i prethodnim događajima. Nije dobro samostalno uvoditi, prekidati ili mijenjati terapiju samo na temelju jednog nalaza ili savjeta s interneta.
Ako vam je propisan lijek za snižavanje kolesterola, razgovarajte s liječnikom prije bilo kakve promjene. Zdrava prehrana i lijekovi nisu suprotstavljene mogućnosti: kod mnogih ljudi upravo njihova kombinacija pruža najbolju zaštitu.
Pomažu li dodaci prehrani i prirodni pripravci?
Na tržištu se nude brojni pripravci koji obećavaju snižavanje kolesterola, no njihova učinkovitost i sigurnost nisu jednaki.
Biljni pripravak ili dodatak prehrani ne treba smatrati zamjenom za propisanu terapiju. Neki proizvodi mogu imati nuspojave ili stupati u interakcije s lijekovima. To je posebno važno za pripravke koji djeluju slično statinima, poput crvene fermentirane riže, jer njihov sastav i doza aktivnih tvari mogu varirati.
Prije uzimanja dodataka prehrani razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom, osobito ako već uzimate lijekove ili imate kroničnu bolest.
Pet koraka kojima možete početi već danas
Ako želite poboljšati svoj lipidni profil, ne morate preko noći promijeniti cijeli život. Počnite malim, održivim koracima:
- Provjerite svoje vrijednosti. Ako dugo niste kontrolirali kolesterol, razgovarajte s liječnikom o lipidogramu i učestalosti budućih kontrola.
- Promijenite jedan obrok dnevno. Primjerice, zamijenite pecivo i prerađeno meso zobenom kašom, integralnim kruhom ili obrokom s mahunarkama.
- Birajte zdravije masnoće. Češće koristite maslinovo ulje, orašaste plodove i ribu, a smanjite unos maslaca, masnog mesa i suhomesnatih proizvoda.
- Krećite se redovito. Počnite s hodanjem i postupno povećavajte trajanje aktivnosti.
- Pratite rezultate s liječnikom. Promjene prehrane i aktivnosti mogu pomoći, ali važno je provjeriti jesu li postignute vrijednosti primjerene vašem zdravstvenom riziku.
Ne čekajte simptome da biste brinuli o zdravlju srca
Povišeni kolesterol nije problem koji se može procijeniti prema tome osjećamo li se dobro. Njegove posljedice razvijaju se postupno, a prvi vidljivi znak ponekad može biti ozbiljan srčanožilni događaj.
Zato je važno pravodobno kontrolirati krvne masnoće, prepoznati osobne čimbenike rizika i, prema potrebi, započeti liječenje. Uravnotežena prehrana, redovito kretanje i prestanak pušenja važni su za svakoga, a kod osoba s povišenim rizikom lijekovi mogu biti ključan dio prevencije.
Briga o kolesterolu nije samo pitanje jednog laboratorijskog broja, nego ulaganje u zdravlje srca i krvnih žila tijekom cijelog života.
Napomena: Ovaj je članak informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ni individualni savjet liječnika.
